Njemački fudbalski div i velikan Borussia Dortmund danas slavi 107. godina postojanja. 19.12.1909 je rođen slavni i unikatni BVB, fudbalski fenomen za kojim lude milioni navijača širom svijeta. Takvu privrženost fanova nećete naći nigdje u svijetu, a legendarni Vestfalen stadion ( sad Signal Iduna park ) je uvijek pun kao šibica sa svojih 80. 720 mjesta. Postoji anegdota ako želite kupiti kartu za utakmicu u Dortmundu sačekajte do 2020., jer sve su rasprodane unaprijed. To je najveći stadion u Njemačkoj i prvi je čisto fudbalski objekat bez atletske staze. Moto ili slogan koji ponosno stoji na južnoj tribini “Echte Liebe“ (Istinska ljubav) nije samo moto, nego način života sa svojim klubom i u dobru i u zlu!

Najbolji navijači i najljepši stadion

Južna tribina – poznatija kao “Žuti zid“ je postala spomenik kulturne baštine. Sa 25. 000 mjesta je najveća tribina takve vrste u svijetu. Fanovi koji su na njoj smješteni su dobili mnoge nagrade za najbolju navijačku skupinu, pa čak i od Engleza koji su ih proglasili za najbolje navijače na svijetu. Uz to su i Vestfalen proglasili najljepšim stadionom u svijetu ( u obrazloženju stoji to je fudbalski hram stvoren samo zbog fudbala). Uspjesi, suze, trijumfi, porazi, titule se jedino u Dortmundu doživljavaju jednako.

Nije važno da li ste posljednji ili prvi kultni stadion je pun. A sve je krenulo daleke 1909. u pivnici (Zum Wildschütz) kada je grupa od 17 studenata napustila crkvenu fudbalsku ekipu i novom timu dala ime Borussia što predstavlja latinski naziv za Prusku, a puni naziv tima danas je Ballspielverein Borussia 09 e.V. Dortmund, poznatiji kao BVB. Tako stoji i na grbu kluba. BVB je u početku igrao u nebesko plavo-bijelim dresovima na pruge, sa crnim šorcevima, a 1913 je počeo da igra u crno-žutoj kombinaciji po kojoj je prepoznatljiv u cijelom svijetu. Kao i svaki drugi klub tako je i Borussia imala svoje uspone i padove. Sa takmičenjem je počela u nižim ligama, a tek početkom 50-tih su počeli da igraju zapaženu ulogu u njemačkom fudbalu. Prve titule su osvojene u sezonama 1955/56 i 1956/57, dok su treću navijači Borussie čekali do sezone 1962/63 i to je posljednje sezona pred osnivanje Bundeslige. BVB je bio ne samo jedan od osnivača Bundeslige, nego i domaćin Osnivačke skupštine.

Prvi njemački klub sa evropskim trofejom

U novu ligu žuto-crni su ušli kao šampioni, a postigli su i prvi gol u njenoj historiji, ali na kraju ipak završili na četvrtom mjestu. Kup Njemačke prvi put im je pripao 1965. godine , a sljedeće sezone Borussia je u Glazgovu pobijedila Liverpul (2:1) u Kupu pobjednika kupova i došla do prvog evropskog trofeja. To je i prvi osvojeni evropski trofej nekog njemačkog kluba. Zatim su uslijedile decenije osrednjih rezultata, pa novi trofej stiže tek 1989. u Kupu Njemačke pobjedom nad Verderom (4:3). Na finale u Berlin išlo je 40 hiljada navijača, što predstavlja uvod u zlatnu epohu.

Zahvaljujući sjajnom treneru Otmaru Hicfeldu i velikim ulaganjima, kojima su mnogi njemački igrači vraćeni iz Italije ( Meler, Koler, Rojter…), BVB je 90-ih konstantno postao kandidat za titulu, a naslovi su osvojeni 1995 i 1996 godine. Sljedeća sezona je u Ligi šampiona donijela slavu. Posle dvostruke pobjede nad Mančester Junajtedom u polufinalu, rival u završnom meču bio je Juventus. Najcjenjeniji tim epohe pobijeđen je u Minhenu rezultatom (3:1), uz brilijantni gol Larsa Rikena. Iste godine je BVB postao i svjetski šampion osvajanjem Interkontinentalnog kupa u Tokiju sa pobjedom nad brazilskim Kruzeirom (2:0).

Od tada u trofejnu salu stigla je još jedna domaća titula – 2003.(uz poraz u finalu Kupa UEFA godinu dana ranije). Nakon toga je finansijska kriza u jednom trenutku zaprijetila i bankrotom zbog neulaska u grupnu fazu Lige šampiona. Ipak, klub sa prosjekom od 80 hiljada gledalaca (najviše u Evropi) uspio je da se stabilizuje, te uz pomoć sponzora ponovo oživi. Treba dodati da je i Bajern posudio 2 miliona eura Dortmundu na nekoliko mjeseci, ali isto tako treba reći da ta informacija nije izašla u javnost dok BVB nije dva puta uzastopice osvojio Bundesligu. Bavarci su se pobojali dugogodišnje dominacije žuto-crnih.

Renesansa sa Klopom

Karizmatični trener Jirgen Klop je donijeo renesansu u Dortmund. Oslonio se na mlade i anonimne igrače i u sezoni 2010/2011 je iznenadio sve i osvojio titulu Bundeslige-ukupno sedmu. Sezona 2011/2012 bila je još uspešnija jer je BVB osvojio i osmu titulu, a ujedno i duplu krunu deklasiravši u Berlinu u finalu DFB Kupa sa (5:2) Bajern. Pored toga Klop je osvojio i dva Superkupa, te igrao finale Lige šampiona. I sve nakon toga ljudi oko Bayerna su podrijedili načinu kako da smaknu BVB sa trona, a Karl-Hajnc Rumenige je često u javnosti isticao i divio se Klopovoj škvadri koja hara bez ozbiljnijih ulaganja, nevjerovatnoj presing igri sa ubitačnom realizacijom.

I onda je smišljen plan da se raskomada Klopov BVB sa otuđivanjem prvih vedeta. Prvo pred finale Lige šampiona Mario Gece(nije nastupio u finalu) potpisuje za Bayern i unosi veliki nemir u ekipu i navijače. Pitamo se kako bi završilo da nije bilo nemira i nesretnog gola u 90. minuti. Nakon toga slijedi vrbovanje Roberta Levandovskog koji je bez “šilinga” prešao kod Bavaraca, a nakon toga je uslijedilo i flertovanje sa Markom Rojsom. Rojs se nije htio prodati za novac, ostao je vjeran rodnom gradu, za razliku od Matsa Humelsa koji je pred start tekuće sezone 2016/17 potpisao za Bajern. Zna se da je Bayern sa novcem najmoćniji u Njemačkoj i može se pojačati iz bilo kojeg dijela svijeta, no to ne želi-praksa je onesposobiti domaće rivale koji te mogu ugroziti.

Fudbalski stručnjaci su često postavljali pitanja da li je moguće da je Bajern pokazao izlazna vrata Mariju Mandžukiću, prvom napadaču, strijelcu i (po)najboljem igraču. Ne, Mario je samo bio kolateralna šteta nastala od prisilnog dovođenja Roberta Levandovskog. Ofirno bi bilo dovesti Levia da sjedi na klupi ili Mandžu bez razloga prebaciti na istu. Zbog silnih odlazaka i čudnih dešavanja u posljednje dvije-tri sezone BVB je vicešampion. Pred start sezone su klub napustli motori ekipe, već pomenuti Humels-Bajern, Gundogan-Mančester Siti, Mihtarjan-Mančester Junajted. Za titule ili neke trofeje ruku na srce treba i ozbiljnije ulaganje koje će prevashodno spriječiti odlazak najboljih u najljuće rivale. U Bundesligi Borussia je za sada u vrhu tabele dok u Ligi šampiona ima sasvim drugo lice. Završili su kao prvoplasirani u grupi sa aktuelnim prvakom Evrope-Real Madridom, te na proljeće imaju velike ambicije u tom takmičenju. Žrijeb im je za protivnika dodijelio Benfiku iz Lisabona.

Trofeji

Prvenstvo: 1956, 1957, 1963, 1995, 1996, 2002, 2011, 2012
DFB Kup: 1965, 1989, 2012
Superkup: 1989, 1995, 1996, 2008, 2013, 2014
Kup kupova: 1966
Liga šampiona: 1997
Interkontinentalni kup: 1997

BVB i Velež

BVB je igrao sa Veležom 1987. u okviru 1/16 finala Kupa Uefa. Na punom Westfalenu( kapacitet tada bio 55.000) je bilo 2:0 za “žuto-crne“. U revanšu su slavili “Rođeni“ sa 2:1 i ispali zbog primljenog gola kući i to je jedina pobjeda nekog bh. kluba nad Njemačkim.

Osvajači Lige šampiona 1997.

(Mirsad Starčević/Sportske.ba)