Košarkaški bh. reprezentativac Adin Vrabac dao je zanimljiv intervju za srbijanski Blic.
Po povratku iz Poljske i sjajne partije u pobjedi nad Zelenom Gorom, Adin Vrabac, košarkaš Partizana, poslednji je napustio teretanu Hale sportova, pre šetnje oko novobeogradske Fontane, čuvenog grobarskog kraja.
Da li si imao nekih navijačkih neprijatnosti i kako ti je u Beogradu?
”Nisam. Jednom posle derbija su mi navijači Zvezde dobacivali, ali ništa strašno. Navikao sam se na Beograd, lijepo mi je, upoznao sam ga. Živim kod Vukovog spomenika, dobio sam kola na korišćenje i snalazim se odlično. Nisam prethodno bio duže u Beogradu, sem turistički. Prihvatili su me svi u klubu, a imam i prijatelje van košarke, restoran u kome mi je obezbeđena hrana, mada imam i svoj omiljeni beogradski restoran, gde znam i gazdu i kuvara – kaže Vrabac za “Blic”.
U SFRJ je važilo Željo i Partizan na jednoj, Sarajevo i Zvezda na drugoj strani?
– Znam za to. Prihvaćen sam odlično. Imam čak i svoje fanove, stalno su u “Pioniru” i daju mi podršku specifičnim znakovima rukama, imitirajući krila, kada nam se pogledi sretnu. Uvijek su pozitivni i kad dobijemo i kad gubimo.
Da li si imao problema u Beogradu ili u Sarajevu kada si primio srbijansko državljanstvo?
– Ništa, stvarno. Ni ovdje, ni u Sarajevu, ni na društvenim mrežama. Veliki broj ljudi i tamo navija za Partizan i dobijam poruke podrške, kao i kad sam primio srbijansko državljanstvo. Ništa loše nigdje.
A nadimak Miladin?
– Ma i soko, kondor, orao, orlić… Kada sam išao u školu drugovi su me zvali ptica, ali navikneš se na to. Ne smeta mi, vidim po društvenim mrežama. Nema tu ništa loše.
Poslije Poljske si heroj, ali kako ti je bilo kada nije išlo?
– Sa Ratkovicom se baš razumem. Video sam da mi je igrač izašao, vratio sam se, dobio pas i pogodio. Teško je kada ne ide, a trudiš se da treniraš, daješ sve od sebe. Nije lako, ali ne gubim vjeru u sebe kada puno treniram. Čekam da se poslože kockice, mada poslijee utakmica slabo spavam. Vrte se slike, u mraku, u četiri zida, kada si sam. Šta sam pogriješio, šta sam mogao bolje, a možda i previše razmišljam o tome, o svemu – pripremi, zagrijavanju, utakmici…
(Blic.rs)