Velež je u gradskom derbiju „na jednom od svoja dva stadiona“ kako je briljantno primijetio pisac i novinar Ozren Kebo, pobijedio Zrinjski.
No, bez obzira na briljantnu strategiju trenera Veleža, Feđe Dudića, na strijelca pobjedonosnog gola Denisa Zvonića, na izvrsnog golmana Adnana Bobića, utakmicu su obilježili navijači Veleža.
5000 navijača Veleža, koliko ih prisustvovalo na jučerašnjoj utakmici, nisu uputili doslovno ni jednu nacionalističku uvredu.
Bilo je među tih pet hiljada ljudi očeva ubijene djece u opkoljenom Mostaru, bilo je zatvorenika iz monstruoznih konc logora Dretelj, Gabela, Heliodrom. Tu su bili ratni vojni invalidi koji su izgubili dijelove tijela, bilo je ljudi koji boluju od PTSP-a, hiljade onih koji su preživjeli pakao opsade Mostara, ljudi pod dejstvom alkohola, pod dejstvom droge, tinejdžera u pubertetu, djece koju niko ne može kontrolisati, bili su ljudi iz svih političkih stranaka ali niko, baš niko nije uputio niti jednu nacionalističku uvredu.
Ovo je najveća pobjeda Mostara kojem je Velež simbol.
Pisac i novinar Dragan Markovina jednom je rekao da se 1993. godine na Bulevaru branila zapadna civilizacija. Svih 5000 navijača jučer su na utakmici tvorili taj veliki zid zapadne civilizacije.
Taj zid mora biti jak i čvrst svih 365 dana u godini.
Navijači Zrinjskog imali su već uobičajen navijački repertoar „Nema više Veleža ni staroga mosta srušile ga Ustaše, naša Herceg Bosna“ zatim skandiranje presuđenim ratnim zločincima. Nakon što su skandirali presuđenom članu udruženog zločinačkog poduhvata Slobodanu Praljku navijači Veleža su zamolili Praljka da se javi uzvikom “javi se“. Na sreću bio je opravdano odsutan sa derbija.
Ne postoji bolji način da se navijači Veleža oduže upravi koja radi izvrstan posao, treneru Feđi Dudiću koji radi čuda od jučerašnjeg dostojanstvenog navijanja.
Bravo Rođeni, bravo Red Army. Bosna i Hercegovina se ponosi sa vama.
(Tačno.net)