Ermin Mahmić jedan je od mladih fudbalera o kojima se posljednjih mjeseci sve više govori u evropskom fudbalu. Sjajnim partijama u dresu Slovana iz Libereca privukao je pažnju javnosti, ali i stručnog štaba reprezentacije Bosne i Hercegovine, nakon čega je i zvanično stekao pravo nastupa za Zmajeve.
Piše: Erna Hotović | Sportske.ba
Rođen i odrastao u Austriji, ali srcem snažno vezan za Bosnu i Hercegovinu, Mahmić otvoreno govori o svom putu, porodici, reprezentaciji BiH, idolima, ambicijama i velikim snovima koje želi ostvariti u karijeri. U razgovoru za Sportske otkrio je kako je izgledao prvi kontakt sa Emirom Spahićem, koliko mu znači podrška navijača, ali i gdje vidi svoju budućnost u narednim godinama.
Emir Mahmić je odrastao u Austriji, roditelji iz Krajine
Iako je odrastao u Austriji, njegovi korijeni snažno su vezani za Bosnu i Hercegovinu. Porodica vodi porijeklo iz Krajine, a dolasci u BiH obilježili su njegovo djetinjstvo.
“Tata je rođen u jednom malom, prelijepom mjestu Mahmić Selo, opština Bosanska Krupa, a mama u mjestu Pokoj kod Bihaća. Putevi su ih odveli do Austrije (Wels), tamo su se upoznali i tu i dalje žive. Pitate odakle sam ja, pa odatle odakle su mi roditelji. Uvijek sam volio dolaziti u BiH, provoditi raspuste kod svoje nane Katke, strine i strike.”
Odluka da igra za Bosnu i Hercegovinu izazvala je brojne reakcije, posebno među našim ljudima u Austriji, od kojih je dobio veliku podršku.
“Reagovanja naših ljudi u Austriji su svakako pozitivna i od mnogih sam dobio podršku. Austrijski mediji tu i tamo, većini nije bila jasna moja odluka.”
Tata je uvijek govorio “Ti ćeš biti Bosančeros”
Za Ermina Mahmića dres Bosne i Hercegovine nije samo sportski cilj, već priča koja traje od djetinjstva. Ljubav prema reprezentaciji naslijedio je u porodici, a upravo zbog toga ovaj trenutak za njega ima posebno emotivnu vrijednost.
“To je nešto nezaboravno. Dok sam bio mali, tata mi je kupovao samo dresove Bosne i Hercegovine i uvijek mi je govorio: ‘Ti ćeš biti Bosančeros’, a njegov idol je bio i ostao Pape (Safet Sušić). Sve do sad osjećaj je bio tu i tamo, igrajući za mlađe generacije, a sada je drugačije i to je ono što sam uvijek želio. Sada uzbuđenje raste, srce kuca jače, divan je to osjećaj. A i moji roditelji su ponosni, mom didi je srce na mjestu i to im je zahvalnost jer su se puno toga odricali zbog mene.”
Dobre igre u Češkoj nisu prošle nezapaženo, ali Mahmić priznaje da se pozivu iz reprezentacije ipak nije nadao. Prvi kontakt imao je sa direktorom Emirom Spahićem, što je za njega i njegovu porodicu bio poseban trenutak.
Prvi kontakt sa Spahićem
“Prvi kontakt sa direktorom, gospodinom Spahićem, imao sam u decembru prošle godine. Nisam se ni u snu nadao. Znao sam da je ovo moja sezona, da dobro igram, da sam se brzo snašao u Češkoj ligi. U kratko vrijeme bio sam biran 5 puta u timu kola, davao golove, kreirao šanse, postao ključni igrač Libereca i sve to nije proteklo neprimijećeno. Za mene i moju porodicu nije bilo nimalo razmišljanja, jedini problem je bio moj poziv za vojsku. Hvala Bogu, i to smo riješili, tako da više nije bilo prepreka.”
Svjetsko prvenstvo 2026. godine san je svakog fudbalera, a Mahmić ne krije da bi mu poziv na Mundijal značio ostvarenje velikog sna.
“Čujte, da li očekujem poziv i da li ću se naći među putnicima reprezentacije za Svjetsko prvenstvo, odlučit će svakako stručni štab, na čelu sa trenerom, gospodinom Barbarezom, i direktorom, gospodinom Spahićem. Sigurno da je to moj san i ako dobijem povjerenje, dat ću sve od sebe da to i opravdam. Ali, svakako skidam kapu FS, stručnom štabu i momcima koji su se za to izborili. Ne želim da se namećem, ali sam spreman da pomognem i to će mi biti čast.”
Debi u dresu BiH biće moj drugi rođendan
Kada govori o eventualnom debiju za Bosnu i Hercegovinu, Mahmić ne krije emocije. Taj trenutak za njega bi imao posebno značenje, ne samo lično nego i porodično.
“To će biti moj drugi rođendan, a i za moje roditelje. Znate, puno ste sigurniji i jači kad znate da iza vas stoji vaš narod, tad dobivate snagu i krila, a vraćate im dobrom igrom i golovima.”
Na terenu se najbolje osjeća u veznom redu, posebno u ofanzivnijoj ulozi, gdje može imati loptu, kreirati šanse i dolaziti u završnicu.
“Najviše volim igrati ‘desetku’, volim imati loptu, kreirati šanse, pucati i davati golove, dolaziti iz drugog plana i praviti probleme protivnicima, a i ‘osmica’, igra između dva šesnaesterca, moja je jaka strana.”
U reprezentaciji BiH imao bi priliku dijeliti svlačionicu sa igračima koje izuzetno poštuje, među kojima su i neka od najvećih imena našeg fudbala.
“Svakako će mi biti čast igrati sa legendama: Džekom, Kolašincem, Vasiljem, Katićem. O njima nema šta da kažem, dovoljno je da pogledate njihova djela i karijere. Sigurno da će mi biti zadovoljstvo upoznati i zaigrati sa svim ostalim momcima koji su doveli do ovog uspjeha.”
Dolazak Harisa Berbića u Slovan Liberec za njega je imao poseban značaj, jer je dobio nekoga “svog” u ekipi i prijatelja s kojim svakodnevno provodi vrijeme.
“Haris je jedan divan momak, poseban talenat i puno mi je značio njegov dolazak. Bio sam sam, sad smo nerazdvojni, svakodnevno se viđamo, izlazimo zajedno. Žao mi je što se povrijedio i pokušavam da ga mentalno i na svaki drugi način podržim. Nadam se i svim srcem želim da uskoro zajedno zaigramo i za našu nam jedinu BiH.”
Češka kao odskočna daska za veće izazove
Češku ligu vidi kao odličnu sredinu za razvoj mladih igrača, dok Slovan Liberec opisuje kao klub koji mladom fudbaleru može ponuditi ozbiljnu perspektivu.
“Mislim da je Češka liga jako dobra odskočna daska za dalju karijeru. Liberec je divan grad, a Slovan je dobro organizovana, profesionalna ekipa koja nudi mladom igraču veliku perspektivu. Vjerujte da će Slovan Liberec biti ubrzo ekipa o kojoj će se puno pisati. Ja sam od austrijske 2. lige, u jednoj sezoni, u Češkoj ligi stigao među najbolje igrače lige i jedan sam od najtraženijih mladih igrača ove lige. Ali, to ne dolazi samo po sebi, moraš znati šta hoćeš, imati svoje ciljeve, jako puno raditi, ne gubiti vjeru i dobiti i iskoristiti povjerenje kluba.”
Iako ima ugovor sa Slovanom do 2029. godine, Mahmić već razmišlja o narednom koraku u karijeri i želi se okušati na još višem nivou.
“Radim na tome da već ljetos pređem u novi klub gdje mogu igrati na još višem nivou i gdje mogu pokušati dokazati svoj kvalitet. Moj ugovor sa Liberecom traje do 2029. godine, ali mislim da ćemo naći zajedničku riječ, da će me pustiti i tako da svi budemo zadovoljni. Imao sam sreću da sam u okruženju ljudi koji su nekad igrali u najvećim evropskim ligama i od kojih sam mogao puno naučiti, koji su u meni vidjeli potencijal, dali mi šansu i vjerovali u mene. Moj cilj je sigurno top klub iz liga velike petice.”
Poruka za navijače BiH
Na kraju razgovora, Mahmić je imao i posebnu poruku za navijače Bosne i Hercegovine, kojima je zahvalio na podršci i uputio riječi pune optimizma.
“Budite takvi kakvi jeste, vi ste divni ljudi i želim vam od Boga svu sreću ovoga svijeta. Ako Bog da, sve se mijenja i BiH će ubrzo postati oaza lijepog života.”
Kako je jednom rekao Emir Spahić – “Mi ne krademo, mi samo vraćamo našu djecu kući.” Upravo u toj rečenici možda se najbolje može opisati i priča Ermina Mahmića. Momak koji je odrastao daleko od Bosne i Hercegovine, ali nikada daleko od osjećaja pripadnosti. A ako je suditi po njegovim riječima, emociji i načinu na koji govori o dresu BiH, jasno je da za njega ovo nije samo fudbalska odluka, nego povratak kući.
