Nakon što je Denis Ćorić, vidno pogođen rezultatima i pritiskom, ponudio ostavku na mjesto šefa stručnog štaba FK Željezničar, mnogi su pomislili da je priča završena. Međutim, klub je danas odlučio ono što se rijetko viđa na našim prostorima – odbio je ostavku trenera. I ne samo to, ovom odlukom pokazao je da još postoje klubovi koji cijene kontinuitet, viziju i prije svega – čovjeka.
Denis Ćorić je od prvog dana pokazao profesionalizam, emociju, i prije svega želju da izvuče maksimum iz ekipe koja prolazi kroz turbulentno razdoblje. Ono što je zanimljivo dodati je i to da je velika većina navijača stala u odbranu trenera Ćorica. I zaista, postavlja se jednostavno pitanje – da li je moguće da su prije deset dana ti isti igrači bili “mudonje”, a sada odjednom – neznalice? Denis Ćorić ih je tako nazvao nakon velikog preokreta protiv Radnika – s razlogom.
Pokazali su karakter, ludilo borbenosti. I sad odjednom, zbog nekoliko loših dana, sve se to briše?
Primjer zašto je ovo hrabar, ali i pametan potez dolazi i iz regiona. Dinamo Zagreb je ove sezone, nakon teškog poraza od Bayerna (9:2), odlučio ekspresno smijeniti Sergeja Jakirovića. Mnogi su to tada vidjeli kao “čistku” nakon sramote, no rezultat je – Dinamo trenutno ima opipljive šanse za osvajanje naslova prvaka Hrvatske.
Isto tako, vrijedi se sjetiti i prošlogodišnjeg FK Željezničar, kada je tim pod vodstvom Nermina Bašića doživio jednu od najlošijih sezona u historiji. Ipak, taj isti Bašić je sa Željom napravio čudo protiv Dinama iz Minska u Evropi – eliminisao ih na veličanstven način, pokazavši kako se s pravim motivom i taktikom može nadigrati i moćniji protivnik. Danas? Velika većina tih igrača više nije tu. Raspali su se po raznim ligama, nestali s radara, neki su okačili kopačke o klin kao što su Cocalić, Štilić…
Najveći broj tih igrača trenutno igra Prvu ligu Federacije i Prvu ligu RS-a.
U trenutnom rosteru tu su jedino Galić i Krpić uz golmana Muftića, što dodatno govori o tome u kakvoj situaciji je bio Željezničar i dodatni razlog zašto bi treneru Ćoriću trebalo pružiti podršku .
I tu dolazimo do ključne poruke: Bez kontinuiteta – nema stabilnosti. Svaka nova smjena donosi nova eksperimentisanja, nove pripreme, nove adaptacije.
Željezničar je ovoga puta odlučio prekinuti taj ciklus. Umjesto da se ponovo krene u novu priču, odlučeno je da se pruži ruka čovjeku koji je već tu, koji zna gdje boli i kako to popraviti .
I zato, svaka čast upravi. Svaka čast Denisu Ćoriću, koji je ponudio ostavku, jer mu je stalo. I svaka čast Željezničaru – jer nije prihvatio.
Adnan Mujić
