Piše: Jasmina IBRAHIMOVIĆ

“Korner. Ostalo je još dvije i pol minute do kraja”, govori komentator, a potom slijedi tišina. Kao kroz šapat, čuje se molitva i ubrzano lupanje srca. Još nekoliko sekundi tišine i iščekivanja.

“GOL!“, odjeknulo je.

Odjednom su svi na nogama. Plaču, smiju se, grle se, viču iz sveg glasa. Svaki navijač se barem jednom osjećao ovako, zar ne?

O jogo bonito

Predivna igra, ili „O jogo bonito“, kako to naziva Pelé, je fraza koja se koristi za opisivanje fudbala. Ljubav prema igri povezuje milione ljudi širom svijeta. U tih 90 minuta trajanja utakmice ništa drugo nije bitno, postoje samo fudbal i navijači.

“Igrači, trener i navijači su”, navodi Bill Shankly, “sveto trojstvo fudbalskog kluba”. Bez navijača fudbal ne bi bio isti budući da su oni njegov najvažniji segment. Osim toga što bodre svoj tim i daju igračima samopouzdanje, navijači donose i zaradu klubu. Ulaznice, dresovi, zastave kluba, obilazak stadiona, gledanje utakmica na TV-u, sve su to načini na koje klub može zaraditi novac od navijača. Štaviše, kako navodi BILD, klubovi Bundeslige bi zbog koronavirusa mogli izgubiti i do 130 miliona eura na ulaznicama ukoliko se ne odigraju preostale utakmice. Istina je da se u fudbalu vrte velike količine novca, ali da je fudbal više od toga – to svakako.

“Rođen sam u Madridu, tako da sam oduvijek navijač Reala. Moja prva asocijacija kada neko spomene Real Madrid je život ili, kako bismo to mi Španjolci rekli, mi vida. Ovaj klub za mene predstavlja sve, to je jednostavno način života. Trenutak koji ću zauvijek pamtiti je Ramosov gol u 93. minuti protiv Atletico Madrida, kada smo osvojili La Decimu i to nakon 12 dugih godina. Nikada u životu nisam bio sretniji”, govori Guille Caro.

“Za Barcelonu sam počeo navijati zbog Ronaldinha koji je u to vrijeme za mene bio najbolji igrač”, svoju navijačku priču počinje Aldin Kurtić.

“Zajedno sa igračima proživljavam sve stresne, napete i fenomenalne trenutke ovog predivnog sporta. Za mene kao navijača Barce jedna od najstresnijih utakmica bila je utakmica protiv Pariza u Ligi prvaka i to revanš susret. Nakon prvog susreta imali smo zaostatak od četiri pogotka i svi su nas već otpisali. Ja sam imao neki lud osjećaj i vjerovao da moj klub može postići pet golova za prolaz dalje. Postigli su četiri pogotka i ostalo je još deset sekundi do kraja. Srce mi je prestalo kucati, Neymarova ubačena lopta je za mene putovala cijelu vječnost preko terena. A onda skok, vrisak i lopta u golu. Te noći sam bio nevjerovatno ponosan”, završava Aldin.

Kako nam fudbal može naštetiti? 

Osim lijepih i mirnih trenutaka, fudbal je prožet i stresnim trenucima koji mogu loše utjecati na zdravlje navijača. Istraživanje iz Oxforda je pokazalo da se tokom utakmica jednako podložni stresu i muškarci i žene uprkos stereotipu da su muškarci povezaniji sa svojim omiljenim klubom. Testirana je pljuvačka brazilskih navijača u vrijeme poraza od Njemačke na Svjetskom prvenstvu 2014. godine. Rezultati su pokazali ogromnu količinu kortizola, hormona stresa, što je jako opasno budući da uzorkuje visok krvni pritisak koji može dovesti do srčanog udara. Studija je pokazala da su najvjerniji navijači izloženi ogromnom psihološkom pritisku i stresu, ali i da tzv. obični navijači nisu imuni na stres tokom gledanja utakmice.

Dugotrajno visoka razina kortizola može:  1) suziti krvne žile, 2) podići krvni pritisak,  3) oštetiti već oslabljeno srce.

Povišen kortizol također može ljudima dati osjećaj da im je život u opasnosti ili da su pod napadom (prema dr. Martha Newson, istraživačica iz Centra za proučavanje socijalne kohezije u Oxfordu).

“Mnogo se nerviram dok gledam utakmice. Imam više klubova za koje navijam i važno mi je da svaki od njih pobijedi. Mislim da sam najveći stres osjećao kad sam gledao utakmicu Bosne i Hercegovine protiv Grčke. Osjećaj je drugačiji kad igra vaša država, uvijek postoji veća doza nervoze nego inače. To mi je bio jedan od najstresnijih trenutaka”, prisjeća se Eldar Ibrahimović.

Na koji način navijači postaju navijači? 

Mewett i Toffoletti su 2008. godine sproveli studiju na osnovu koje su pojasnili kako navijači postaju navijači. Postoje četiri načina:

– Oni kojima je to u krvi, najbrojniji su i u ovu kategoriju spadaju navijači čiji su roditelji također obožavatelji fudbala.

– Učenici, koji su bili izloženi sportu preko dva osnovna izvora: preko drugih ljudi i preko televizije.

– Kategorija „konvertiti“ činili su 13% ispitanika. Izraz se odnosi na one navijače koji su u početku bili nezainteresirani, pa čak i protiv fudbala, a u kojima se nakon toga probudilo interesovanje za fudbal.

– Najmanja kategorija koja je identificirana u studiji je STF kategorija koja se sastoji od navijača koje su partneri upoznali s fudbalom.

“Za Liverpool navijam već dvije godine. Počela sam vrlo spontano, prateći utakmice na televiziji. Način njihove igre mi se najviše svidio. Uvijek je neka tenzija dok gledam utakmicu, puno se nerviram, ali uvijek očekujem pobjedu. Trenutak koji ću uvijek pamtiti je četvrti gol protiv Barcelone na Anfildu, kad je Alexander Arnold izveo korner iznenada”, priča Sumeja Mehmedović.

Atif Hadžimuratović pak spada u prvu kategoriju navijača. Postao je navijač Bayerna zbog utjecaja svoje porodice.

“Navijam za Bayern od malih nogu. Svi u mojoj porodici vole taj klub pa je to prešlo i na mene. Pored toga, sviđa mi se i Bayernov stil igre. Kad god gledam utakmice osjećam se opušteno jer sam siguran da pobjeđujemo.”

Sportske.ba)