Veliki sigurnosni incident pogodio je Fudbalski savez Srbije nakon što su hakeri iz njegove baze ukrali dokumentaciju s ličnim podacima 11.400 sportista i sportistkinja.
Kako je objavio BBC, ukradeni podaci završili su na dark webu nakon što je propao pokušaj iznude novca od FSS-a.
Hakeri su najprije kontaktirali Savez i zaprijetili objavljivanjem baze ukoliko im ne bude isplaćen traženi iznos.
Nakon iznude pokušali prodati podatke
Budući da nisu dobili odgovor, počeli su tražiti kupca za ukradenu dokumentaciju. Više od mjesec kasnije baza je ipak besplatno objavljena na jednom od foruma na takozvanoj tamnoj mreži.
Među 11.400 osoba čiji su podaci dospjeli na internet nalaze se i brojna poznata imena iz srbijanskog sporta.
BBC među njima navodi Aleksandra Mitrovića, Dušana Tadića, Strahinju Pavlovića, Filipa Kostića i Dejana Joveljića, kao i nekadašnjeg selektora reprezentacije Srbije Dragana Stojkovića Piksija.
Na listi se nalaze i košarkaši Bogdan Bogdanović, Nikola Milutinov, Vanja Marinković, Aleksa Avramović i Vasilije Micić.
U bazi sportisti iz različitih zemalja
Dokumentacija nije sadržavala isključivo podatke sportista iz Srbije. Bazom su obuhvaćeni sportisti i sportistkinje iz više zemalja, a zajedničko im je to što su prethodnih godina boravili u hotelu Srbija Luks, smještenom u sklopu sportskog centra FSS-a u Staroj Pazovi, oko 40 kilometara od Beograda.
Nakon što su došli do baze, hakeri su ukradene informacije prvo pokušali iskoristiti za iznudu. Od FSS-a su zatražili novac uz prijetnju da će podatke učiniti javno dostupnim.
Kada odgovor nije stigao, pokušali su bazu prodati drugim zainteresiranim stranama. Ni taj pokušaj nije završen dogovorom, pa je dokumentacija na kraju objavljena na forumu na dark webu.
Šta je dark web?
Dark web predstavlja dio interneta koji nije dostupan putem uobičajenih pretraživača, a pristupa mu se korištenjem posebnih mreža i softvera.
Mogućnost anonimnog djelovanja čini ga pogodnim za različite kriminalne aktivnosti, uključujući trgovinu ukradenim podacima. Istovremeno ga koriste novinari, aktivisti i druge osobe kojima je potrebna zaštićena komunikacija u državama u kojima postoji internetska cenzura.
U ovom slučaju iskorišten je za objavljivanje ukradenih ličnih podataka više hiljada sportista.