Zlatan Nalić tek je jedan od rijetkih bh. stručnjaka koji je priznat u evropskim krugovima. Rođeni Banjalučanin, koji je srcem Tuzlak, budući da je sin Mesuda Nalića, legende tuzlanske Slobode, dokazao se u Švedskoj. Nalić je kao trener-konsultant sa U-21 reprezentacijom Švedske osvojio Evropsko prvenstvo u Češkoj.

Zlatan Nalić je u intervjuu za “Sportske.ba” govorio o Zlatanu Ibrahimoviću, budućnosti švedske reprezentacije, kao i o BiH…

Švedska je već godinama u svojevrsnoj debati – šta nakon Zlatana? Koliko danas Švedska ovisi od Ibrahimovića?

Tražiti novog Zlatana znači neuspjeh već u startu, a samim tim uništiti mnogo drugih igrača koji mogu biti podjednako dobri, ali svaki na svoj način. Debata je više medijski nametnuta nego što to u stvari jeste. Zlatan je zasigurno igrač sa najvećom atrakcionom vrijednosti u Švedskoj reprezentaciji, ali Švedska je reprezentacija koja je uvijek bila naklonjena kolektivističkom pristupu igri nego individualističkom pristupu.

Zlatan je igrač koji daje drugu dimenziju svakom timu, tako i reprezentaciji sa svojom sposobnošću da balansira na jedan izuzetno dobar način i podjednako koristi obje vrste igre. Slažem se da je Zlatana teško nadoknaditi ali više u smislu njegove kompletnosti jer je on sklop mnogo dobrih osobina. Mislim ipak da se ne treba voditi ideologijom kako zamijeniti Zlatana nego više u smislu koji način igre reprezentaciji paše u onom trenutku kada Zlatan vise ne bude dostupan.

Švedska će etablirati mnogo dobrih fudbalera u budućnosti, ali mislim da je suludo tražiti novog Zlatana u svakom igraču. Takođe bi želio zaštiti sve buduće igrače kako im se ne bi stavljalo to breme na ramena da budu novi Zlatan! Treba se skoncentrisati da svaki igrač dostigne svoj ”lični rekord”, a to možda bude podjednako dobro ili čak bolje nego Zlatan ali na drugi način.

”U neprisustvu glavnih ratnika u boju se rađaju novi heroji”. Već sam jednom spomenuo ovaj moj citat, a vezano je bilo za utakmicu BiH- Vels u Zenici, kada su svi otpisali “Zmajeve” jer su nedostajali glavni igrači! Tada se pojavio Đurić i riješio utakmicu.

Je li Euro u Češkoj kada ste postali prvaci Europe dao konkretan odgovor na pitanje šta poslije Zlatana i koji bi to odgovor bio iz perspektive trenera koji radi u Švedskoj?

-Kao što rekoh mislim da se ne treba voditi idealom sta poslije Zlatana. U-21 reprezentacija je najbolji primjer švedskog fudbalskog sistema, gdje dominira kolektivizam, zajedništvo u socijalnom životu grupe, grupna i individualna odgovornost, ali i sloboda razvoja individualnih ukrasa svakog igrača. Zlatana je nemoguće prekopirati zato treba ideologiju graditi na drugim normama.

Kako bi okarakterisao švedsku školu fudbala danas? Postoji stereotip da je švedska škola fokusirana na disciplinu u igri, pogotovo u odbrani, bez mnogo improvizacije, ali i bez previše kreativnosti. Da li se to promijenilo?

-Kao sto znate kulturološki preduslovi uopšteno imaju svoj uticaj i u načinu rada sa adeptima u školstvu, fudbalu, razlicitim organizacijama, tako da mogu da kažem da je švedska škola fudbala u stvari jedna slika kulturološke svakodnevnice sredine u kojoj živimo i odrastamo. Svi signifikanti su u stvari uključeni u formiranje jednog igrača. Nastavnici u školi, roditelji kući, vaspitači u obdaništu, prijatelji sa kojima se družiš, familija, komšije itd… Ne rađaju se bolji talenti u Brazilu nego što se rađaju u Švedskoj. Način rada sa talentima na kraju formira igrače u takvu formu u kojoj ih vidimo na kraju kao ”gotov proizvod” a kakav je taj švedski proizvod već sam objasinio u predhodnim odgovorima. Brazilski proizvod vam je takođe poznat. Nauka kaže da je najteže, skoro nemoguće, promijeniti kulturu jednog naroda. Mi ne znamo kakav uticaj na ostatak svijeta ima naša titula Evropskog šampiona. Možda Švedska postane jedinica za mjeru ispravnog rada koji će mnogi slijediti u budućnosti.

Poznati švedski novinar Erik Niva rekao je da je Zlatan pozitivan za švedski fudbal jer je klincima pokazao da se može misliti “outside of the box” (razmišljanje na neki drugi način od onog svakodnevnog). Mislš da je uticaj imigranata na švedski fudbal generalno pomogao da se razmišlja šire, da se unese više kreativnosti, improvizacije, prepusti igri?

-Da naravno, ali ne zaboravimo da je uticaj dvosmjeran. Kako stranci doprinose sa malo slobodnijim i opuštenijim stilovima i kreativnošću, tako u drugom pravcu stranci se uče drugačijem pristupu igre tj. kolektivnoj i individualnoj odgovornosti. Zlatan je jedan od onih koji je probija barijere i anulira predrasude, Håkan Ericson je drugi, ja možda treći. Reprezentacija BiH se sastoji od mnogo igrača koji su edukovani od malih nogu pod ”evropskim” normama. Sada reprezentacija ima i taj kolektivni duh i odgovornost na terenu na jedan drugi način jer su nam igrači ukršteni sa dva ili više viđenja nogometne vještine.

Mnogo je zemalja koje su “izgubile” generaciju u prelazu iz trijumfalnog nastupa na omladinskim turnirima u ozbiljan seniorski fudbal. Kakav je plan Švedske da izbjegne ovo?

-Ne znam na koje reprezentacije mislite? Ja se sjećam pozitivnih primjera kao što je to generacija Njemačke u kojoj su bili: Nouer, Özil, Götze, Khedira, Kroos,.. Mislim da niko ne razmišlja tako da će izgubiti generaciju mislim da svi razmišljaju kako postojeću generaciju na najbolji mogući način podići na sledeci nivo. Nepoznato mi je ako jedan takav plan postoji u Švedskom nogometnom savezu, a također ja ne sjedim na takvom mjestu da bih se izjašnjavao kako Svedski savez razmišlja. To morate pitati druge. Licno mislim da se to pitanje rješava na klupskom nivou, a ne na reprezentativnom. Ukoliko igrači biraju ispravan klub za svoj razvoj i biraju minutažu prije medijski jakog ugovora, onda to daje dobar preduslov da selektori imaju na raspolaganju igrače koji su u formi i koji se razvijaju igrom u dobrim ligama. Na žalost to nije bila praksa do sada tako da je mnogo igraca izgubljeno jer ne igraju godinama u klubovima za koje se opredijelili te samim time stagniraju u svom razvoju.

Često se kako u BiH tako i u inostranstvu pojavljuje lobiranje pojedinih igrača uz konstataciju ”Savez treba reagovati kako se ne bi desio novi Zlatan”?

-Često je isti naslov kada se radi i o igračima koji naprimjer igra na poziciji desnog beka. Ovo je da kažem dosta specifično za ”djecu koja treniraju fudbal” iz dijaspore. Za mene je to krajnje neozbiljno i neodgovorno nametanje igrača od kojih često neki ne bi mogli igrati ni u najnižoj ligi u BiH. Svi su danas neke petriote koje traže igrače za reprezentaciju BiH, a nemaju nikakvu kompetenciju da to rade. Na taj nacin zameću samo svađu na forumima i postavljaju nerealne norme Nogometnom Savezu BiH te stvaraju lošu atmosferu oko reprezentacije. Toliko je prijedloga igrača za reprezentaciju što dnevno pročitam na portalima i forumima sa različitih strana da bi BiH trebala tražiti dispansu od UEFA da im timovi nastupaju sa više od 11 igrača u startnoj postavi kako bi svi bili zadovoljni. Siguran sam da NS BIH ima uvid u sve igrače koji su na niovou “A” reprezentacije, koji mogu konkurisati za tim i da su u kontaktu sa njima. A sa onima sa kojima nisu, siguran sam da nisu dovoljno dobri za reprezentacije. Drugačija je situacija na omladinskom nivou. Tu se griješi mnogo. Recimo pozvati igrača sa klupe iz pete lige, a ne pozvati igrača koji igra za reprezentaciju te zemlje je apsurd koji se često dešava.

Mislim da treba napraviti dobar miks od igrača koji igraju vani, ali i i igrača koji igraju u Bosni. To što igraju u bosanskim ligama ne smije davati predrasude da su slabiji samo zato što neko drugi ima i strani pasoš! Poručio bih onima koji preporučuju igrače da scouting/selektiranje nije popis stanovništva u Bosni i dijaspori! Scouting/selektiranje znaci sortiranje najboljih od najboljih, a radi se na principu sortiranje, segmentiranje pa tek onda prioritiranje. Nisu svi za reprezentacije”, zaključio je u intervju za “Sportske.ba” Zlatan Nalić.