“A onda, velika greška golmana Željezničara Adnana Guše koju koristi Nermin Gogalić, ali loptu sa gol linije u posljednjem trenutku uz pomoć prečke glavom izbacuje najbolji u redovima Željezničara Jasmin Hurić. Osam minuta kasnije isti akteri, Gogalić prebacuje Gušu, ali loptu koja ide u prazan gol izbija Hurić, ostalo je 0:0”. Tako su sportski novinari opisivali dešavanja u finišu finala play offa, utakmice za prvaka BiH koju su 5. 6. 1998. godina na Koševu odigrali Sarajevo i Željezničar.
Mnogi će i danas reći, da nije bilo Hurića ne bi bilo ni onoga što je nastalo u posljednjim trenucima te istorijske utakmice – Zubandana, kada je Hadis Zubanović zaobišao Mirsada Dedića i postigao vjerovatno najvažniji, a navijačima Želje sigurno najdraži gol u istoriji kluba sa Grbavice. Za prvu poslijeratnu titulu i konačnih 1:0.
Ljubitelji nogometa u BiH sjetit će se da je Hurić, tada kao najbolji defanzivac u BiH i potencijalni A reprezentativac, nepunu sezonu proveo u zagrebačkom Dinamu.
Tada su u Maksimiru igrali glavni igrači hrvatske reprezentacije Dražen Ladić, Mario Cvitanović, Stjepan Tomas, Tomo Rukavina, Dario i Josip Šimić, Silvio Marić, Goran Jurić, Robert Prosinečki, Edin Mujčin, Nermin Šabić, Mark Viduka, Joško Jeličić, Tomo Šokota, Igor Bišćan, Kruno Jurčić, Danijel Šarić, Mihael Mikić.. kostur tima Ćirnih Vatrenih.
Nidal Čelik prošao je kroz Hurićevu školu fudbala
Hurića samo ovih dana sreli u Sarajevu, gdje živi i radi. Već više od decenije ima svoju školu fudbala, koju vodi sa dosta uspjeha. Dosta talenata je prošlo kroz njegov školu. Jedina od njih već je stigao i do liga petice.
“Najpoznatiji igrač kojeg sam ja trenirao do sada je Nidal Čelik, koji je debitovao za francuski RC Lens, uspješno, vrlo uspješno. I to mi je drago. Ja sam ga trenirao kada je imao 8, 9, 10 godina, odredio sam mu poziciju, vidio sam da se radi o velikom talentu i drago mi je što je uspio. Želim mu sve najbolje u daljoj karijeri”, kaže Hurić.
Djeca su kumovala imenu škole fudbala Atletiko
Otkrio nam je i zašto se škola fudbala, a sada i Fudbalski klub zove baš Atletiko, i ko je zaslužan za to ime.
“Škola fudbala Atletiko postoji već 11 godina, sada i Fubalski klub Atletiko. Nisam ja dao ime školi. Za ime škole “kriva” su djeca. Djeca koju sam trenirao tada, pitali su me može li treneru da se Atletiko? Rekli su mi da im ličim na Diega Simeonea onako po temperamentu kao trener. Tako i bi Atletiko.”
“Treniramo u Sportsko-rekreativnom centru Safet Zajko u Halilovićima i ovdje na Otoci, na ovom glavnom terenu. Trenutno smo u dvoranama. Igramo ove omladinske lige Kantona Sarajevo, idemo na turnire, pravimo i mi svoj turnir koji će se ove godine odigrati po 12. put, Međunarodni turnir Atletiko kup. Dolazi dosta djece”, kaže Hurić.
Ne može svako biti Edin Džeko
Talenata, kaže Hurić, ima, ali…
“Dosta djece kada izrastu onda im se izgubi trag. Ima dosta talenata, kako u mojoj školi tako i u drugim školama, vidim to kada igramo i u drugim dijelovima BiH”, objašnjava Hurić.
“Sretan sam u ovome što radim. Iako je sve teže u nogometu, djeca danas drugačije odrastaju, ja uživam dok radim. Puno je prepreka pred njima. Ne može svako biti Edin Džeko. Treba dosta rada da bi se uspjelo”, kaže Hurić.
Izdanak škole Nenada Starovlaha
Jasmin je izdanak škole Nenada Starovlaha, kroz čije su ruke prošli, između ostalih Mario Stanić, Veldin Karić, Admir Adžem, Mijo Katić, Adnan Pehlivanović i mnogi drugi.
Velika podrška su mu kaže njegovi nekadašnji suigrači i prijatelja, s kojima je igrao u Želji, kako u juniorima tako i u seniorima.
“Katić, Karić, tu je i Mario Dodik, naravno Admir Adžem… tu smo stalno i u kontaktu i dalje smo prijatelji, često se družimo”, kaže Hurić.
Jasmin Hurić igrao je za Dinamo, Jedinstvo, Primorje i Posušje
Hurić se nakon Dinama, ubrzo nakon dolaska Zlatka Cice Kranjčara na klupu Modrih, ponovo vratio u BiH, u redove bihaćkog Jedinstva. Potom je otišao u Sloveniju, gdje je tri sezone igrao za Primorje, a karijeru je završio na Mokrom docu u dresu Posušja.
FK Sarajevo – FK Željezničar 0:1
Stadion: Koševo, 35.000 gledatelja
Sudije: Lutz Srohlich, Frank Schumacher, Markus Scheibel (Njemačka)
FK Željezničar: Gušo, Hurić, Burek (Pehlivanović), Kunić, Bišćević, Mulaosmanović (Buljubašić), Fatić, S.Zerić (Šopović), Gredić, Vazda i Zubanović.
FK Sarajevo: Dedić, Beganović, Hosić, Hadžispahić, Smiječanin, Selimović, Valentić (Čenan), Ihtijarević (Zahirović), Gogalić, Avdić i Granov (Begić).
Željezničar je sa dvije pobjede bio najbolji u svojoj grupi, dok je Sarajevo pobjedom protiv Širokog Brijega i remijem sa Čelikom osiguralo put u finale play-offa.
