Sudbina je gotovo uvijek nepravedna i nemilosrdna.
FK Velež – nekad kultni i najomiljeniji jugoslovenski prvoligaš, a danas prosječni federalni prvoligaš.
Nekad je to bio klub uz rame klubova velike četvorke, te evropski poznat i organizovan. Tome teži i činjenica da je 1989. godine bio plasiran na UEFA rang listi na 43. poziciji i kome su u leđa gledali klubovi poput HSV (pozicija 45), AC Milan (51), Napoli (62), AS Roma (74), Real Sociedad (80), AEK Athens (105), FC Nantes (121), Manchester United (126), Tottenham Hotspur (141), Paris Saint-Germain (143)…
To je najveći doseg jednog bh. kluba na UEFA rang listama za sva vremena. Danas je pak Velež klub koga se niko ne boji, ali s dolaskom Ibre Rahimića na užarenu klupu stvari se pomjeraju sa mrtve tačke. Nakon što se prošle sezone osigurao opstanak u Prvoj lige FBiH, za predstojeću sezonu 2017/18. ambicije su porasle i želi se povratak u Premijer ligu.
Zna se da je uz Stari most, Velež je drugi simbol grada Mostara. Prvi je 1993. godine doživio “urbicid“, a drugi 1992. godine protjerivanje i pokušaj gašenja. No vinovnici u konačnoj nakani nisu uspjeli, jer Stari most je izronio 2004. godine, a Velež se poput “Feniksa“ digao iz pepela 1994. godine.
Od kada je 1992. godine Veležu barikadama otet stadion Pod Bijelim brijegom situacija se nije promijenila. Veležu tu jednostavno povratka nema.
Tužna sudbina slavnog kluba počela je 15. marta 1992. godine. Velež je kao domaćin igrao protiv Zemuna na stadionu Pod Bijelim brijegom i pobijedio sa (2:0). Niko nije ni slutio da će to biti i posljednji domaći meč Veleža u Prvoj ligi SFRJ. Nedugo nakon toga je uslijedio i nesretni rat, te sveukupno protjerivanje Veleža sa stadiona gdje je stekao slavu i postigao svoje najveće uspjehe.
Nakon što je Velež ostao bez ičega ( stadiona, klupskih prostorija, pehara, opreme…) morala se tražiti alternativa. I počelo se sa igranjem utakmica u Sjevernom logoru, pa Jablanici dok se nije našlo rješenje na tvorničkom igralištu u Vrapčićima 1996. godine. Praktično to je bila samo livada, a vremenom su postavljene drvene tribine i sagrađena jedna mala prostorija koja je služila kao svlačionica. Danas 21. godinu poslije više nije igralište, već stadion u Vrapčićima koji se zove “Rođeni“, i na njemu radovi nisu još gotovi, nego je jedno veliko gradilište, gdje se sa svakim danom stvaraju bolji uslovi.
Pomoćni teren sa umjetnom travom je dobio i reflektore, a radovi se istovremeno vrše i na glavnom travnatom terenu. Uz to glavna zapadna tribina u Vrapčićima je ofarbana, dobila novu ogradu, uređuju se svlačionice, a u dogledno vrijeme se planiraju reflektori i krov na tribinama. Sve su to predispozicije za jedan novi Velež koji armija navijača već dugo vremena čeka na povratku ka slavi.
Kako je Velež počeo novi život i spasio se gašenja vidjet će se na fotografiji iz 1996. godine, te usporedba sa današnjim izgledom stadiona u Vrapčićima.
(Mirsad Starčević/Sportske.ba)