Časopis 11Freunde prenio je intervju sa Zvjezdanom Misimovićem koji je govorio o najsjajnijim danima svoje karijere i osvajanju naslova prvaka Njemačke sa Wolfsburgom. Prisjetio se drugarstva koje je krasilo tim i svlačionicu, a što se neminovno odrazilo na rezultate u toj sezoni. Te je godine Wolfsburg polusezonu dočekao na devetoj poziciji, a na kraju je postao prvak.
– Bez obzira na različite nacionalnosti, bili smo složna grupa. Radili smo mnogo pripremajući se za drugi dio sezone i rezultati su odmah bili tu. Sve je išlo od ruke. Nakon deset pobjeda u nizu samopouzdanje je bilo ogromno. Gospodin Maghat je stalno radio na tom samopouzdanju. Ipak smo svi bili mladi, rekao je Misimović.
Ispričao je i jednu anegdotu.
– Išli smo na večeru moj sunarodnjak Džeko, Bazagli, Grafite i Hasebe. Barzagli je znao samo Italijanski, Hasebe Japanski, a Grafa se također nije snalazio na Njemačkom. Ali smo bez obzira na to imali ludu zabavu i dobro se proveli. Gestikulirali smo i rukama i nogama, a moja supruga kaže da nam je pomoglo i vino, pričao je Misimović.
Felix Maghat izvan Wolfsburgovog kompleksa igračima je dozvoljavao apsolutno sve.
– Njega naši privatni životi nisu interesovali. Dozvoljavao nam je baš sve. Nije bilo nikakvih kazni. Ustvari, njegove metode rada za sve nas su predstavljale vid kazne. Sjećam se, nakon pobjede nad Bayernom, očekivali smo lagani trening narednog jutra, ali to se nije dogodilo. On je imao velike zasluge za taj naš uspjeh. Na zimskim pripremama u Austriji dozvolio nam je kafu i kolače, ali se Grafa onesvjestio dok smo se popeli na nadmorsku visinu od 2200 metara, prisjetio se legendarni Miske.