Jedno od najvećih rivalstava u bh. fudbalu je ono mostarsko, između Veleža i Zrinjskog. Politika, religija, nacija, su stvari koje ovaj derbi čine i jednim od najopasnijih u regionu, a sve je počelo oko boje dresa.

Zanimljivo, dresovi u kojima je Velež igrao svoje prve utakmice bili su crne boje. Naime, siromašna radnička omladina priuštila je sebi onoliko koliko je mogla, a ispostavilo se da su crni dresovi najjeftiniji. Prije nego što je Velež dobio svoj pravi dres, onaj sa petokrakom, kao oznaka kluba služilo je crveno slovo V, koje je Radojka Slijepčević, sestra tadašnjeg Veležovog igrača Ranka, izvezla na svakoj majici.

Radnička klasa Mostara pokrenula je uskoro akciju prikupljanja dobrovoljnih sredstava za kupovinu crvenih dresova. Pošto je novac ubrzo sakupljen, dresove crvene boje donio je iz Zagreba Vaso Pucarić, član uprave RŠK Velež. Prvi nastup u crvenim dresovima Velež je zabilježio 1925. na turniru u spomen na pjesnika Safvet-bega Bašagića. Prvu utakmicu turnira Velež je igrao protiv Zrinjskog, čiji igrači su zahtjevali da Velež ne igra u crvenim dresovima. Kada su vidjeli da Rođeni neće odustati od nastupa u crvenoj opremi, napustili su teren ispraćeni zvižducima publike.

Veležov grb sa petokrakom nastao je 1926. godine. Gojko Vuković je posjedovao razglednicu donesenu iz Beča na kojoj je bio prikazan crvenoarmejac, a u uglu se nalazila zvijezda petokraka. Nikola Palandžić, Špiro Gutić i Anđelko Vlaho dobili su u zadatak da pripreme nacrt grba, prema toj slici. Na kraju se svima najviše dopao Palandžićev prijedlog, na koji su još, u gornje krakove, umetli RŠK, a ispod petokrake Velež Mostar.

(Semir Tikveša/Sportske.ba)