Ministarstvo pravde Federacije Bosne i Hercegovine odbilo je zahtjev za upis izmjena Statuta Fudbalskog kluba Željezničar u registar udruženja. Razloge takve odluke pojasnio je federalni ministar pravde Vedran Škobić, koji je o ovom slučaju govorio za Večernji list.
Odluka Ministarstva izazvala je veliku pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini, posebno među navijačima Željezničara. Neupisivanje izmjena Statuta dovelo je u pitanje nastavak projekta strateškog partnerstva sa Saninom Mirvićem, koji je u prethodnom periodu predstavljen kao jedan od ključnih ljudi za stabilizaciju kluba.
Škobić: Riječ je o pokušaju privatizacije
“Dakle, ovo je pokušaj čiste privatizacije FK Željezničar, koji je registriran kao udruženje građana”, kazao je Škobić za Večernji.
Prema njegovom obrazloženju, FK Željezničar nije privredno društvo, nego udruženje građana. Zbog toga se, kako smatra, ne može tretirati kao dioničko društvo u kojem neko kroz ulaganje, pozajmicu, donaciju ili sponzorstvo stiče trajni upravljački udio.
“Pojam udruženje građana i pojam privatizacije ne idu zajedno, ni u kontekstu zakona ni u kontekstu Konvencije o ljudskim pravima, koja propisuje slobodu udruživanja građana”, rekao je Škobić.
Sporna uloga strateškog partnera
Jedna od najspornijih tačaka, prema tumačenju Ministarstva, odnosila se na predloženi model po kojem bi strateški partner, odnosno njegova firma, imao pravo imenovati četiri od ukupno sedam članova Skupštine.
Takvo rješenje, smatra Škobić, značilo bi da jedan privatni subjekt dobija trajnu i dominantnu poziciju u najvišem tijelu kluba.
“Oni su pokušali da jedan čovjek, Mirvić, odnosno njegova tvrtka, bude iznad Skupštine kao najvišeg tijela i da postavlja četiri od ukupno sedam članova Skupštine”, pojasnio je Škobić.
Problem, prema njegovim riječima, nije samo u broju članova koje bi strateški partner imenovao, nego i u tome što takvo pravo nije bilo jasno vremenski ograničeno niti vezano za objektivne kriterije.
“To je bilo bez vremenskog ograničenja i bez ikakvih kriterija. To bi značilo da njegova tvrtka trajno ima mjesto u vlasti kluba”, naveo je Skobić.
Ministarstvo ne osporava partnerstvo, nego model upravljanja
Ministarstvo smatra da predložene izmjene ne bi značile samo ugovorni odnos između kluba i strateškog partnera, nego bi otvorile mogućnost da partner kroz Statut stekne stalnu upravljačku poziciju u Željezničaru.
Prema Škobićevom objašnjenju, u ovom slučaju pomiješani su različiti pravni pojmovi: donacija, sponzorstvo, ugovorni odnos i upravljanje udruženjem građana.
“Ovdje su pomiješane kruške i jabuke”, kazao je.
Škobić naglašava da strateški partner može finansijski pomagati klub, biti sponzor ili donator, ali da na osnovu toga ne može dobiti trajno pravo upravljanja udruženjem građana.
“Mirvić je kao sponzor i strateški partner dobrodošao u svaki klub, ali pod uvjetima koji vrijede za udruženje građana i sponzoriranje tog kluba”, rekao je Škobić.
Udio u udruženju ne postoji
Prema stavu ministra, donacija ili sponzorstvo ne mogu biti osnov za traženje vlasničkog udjela, jer takav udio u udruženju građana pravno ne postoji.
“Ne može se na temelju donacije tražiti udio u klubu jer udio u klubu ne postoji. Udio postoji samo u gospodarskom društvu”, naglasio je.
Škobić smatra da bi davanje većinskog ili presudnog utjecaja strateškom partneru u Skupštini narušilo osnovni princip funkcionisanja udruženja građana.
“On je tako sebe kroz Statut stavio imad Skupštine, a ne može postojati nijedno tijelo iznad Skupštine”, rekao je Škobić.
Buduće izmjene moraju poštovati status udruženja
Iz obrazloženja Ministarstva proizlazi da bi svaki novi pokušaj izmjena Statuta morao poštovati osnovno pravilo da Skupština ostaje najviše tijelo udruženja. Također, eventualni kriteriji za učešće u radu Skupštine morali bi biti objektivni, jasni i ne bi smjeli omogućiti trajnu dominaciju jednog privatnog subjekta.
U javnosti su se posljednjih dana pojavile i ocjene da se slučaj pokušava predstaviti kao političko ili međunacionalno pitanje, posebno zbog činjenice da ministar dolazi iz HDZ-a. Ipak, iz njegovog objašnjenja proizlazi da Ministarstvo insistira na pravnom aspektu slučaja, odnosno na sprečavanju modela koji bi, prema njihovom stavu, mogao dovesti do tihe privatizacije kluba registrovanog kao udruženje građana.
Pitanje imovine Željezničara
Škobić je upozorio i na pitanje imovine FK Željezničar, ističući da udruženje mora ostati otvoreno članstvu prema unaprijed određenim i objektivnim pravilima.
“Dopušteno je propisati kriterije za sudjelovanje u Skupštini, poput plaćanja članarine, dugogodišnjeg iskustva u spor tu ili nekih drugih uvjeta, all to moraju biti objektivni kriterij”, rekao je.
On tvrdi da je Ministarstvo pri odlučivanju o upisu Statuta moralo voditi računa o zaštiti slobode udruživanja.
“Mi kao Ministarstvo moramo osigurati slobodu udruživanja, a nikako dopustiti privatizaciju jednog kluba”, poručio je Škobić.
Dodatno je naglasio da se ne smije zanemariti pitanje šta bi se u budućnosti moglo desiti s imovinom kluba.
“Privatizacija možda danas izgleda fino, ali pitanje je šta će se sutra dogoditi s imovinom Željezničara”, rekao je Škobić.
Željezničar može imati partnera, ali ne privatnog upravljača
Iz Škobićevog pojašnjenja proizlazi da Ministarstvo nije odbacilo mogućnost strateškog partnerstva kao takvog, nego konkretan model prema kojem bi strateški partner kroz Statut dobio položaj iznad Skupštine i članstva.
Drugim riječima, Željezničar može imati finansijskog partnera, sponzora ili donatora, ali kao udruženje građana ne može imati privatnog upravljača koji bi trajno kontrolisao najviše tijelo kluba.
“Željezničar kao udruženje gradana mora biti od gradana, a ne od Mirvića”, zaključio je Škobić za Večernji.
