Piše: Jasmina Ibrahimović
Smatra se da je naziv „derbi“ nastao u gradu Ashbourneu u Derbyshireu, a da sam izraz vjerojatno potiče od Derbyja, konjske utrke u Engleskoj. Već od 1840. godine „derbi“ se koristi kao imenica u engleskom jeziku za označavanje bilo koje vrste sportskog takmičenja. Drugi nazivi za derbije uključuju Clásicos u određenim dijelovima svijeta i međugradska rivalstva u Sjedinjenim Državama.
Danas derbi označava utakmice između dvije ekipe koje dolaze istog grada ili regije, a najčešće se koristi u fudbalu.
Više od utakmice
Jedan od najpoznatijih i najpraćenijih derbija svakako je Derby della Madonnina. Na zajedničkom stadionu San Siro, Inter Milan i AC Milan bore se za prestiž, odnosno njihovo rivalstvo se temelji na angažovanju najboljih trenera, dovođenju najboljih igrača i osvajanju najviše titula. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, ova dva kluba dominirala su ne samo Italijom, nego i cijelom Europom. Milan je, zahvaljujući strogom vodstvu Nerea Rocca, osvojio dva Scudettija, jedan Coppa Italia, dva europska kupa i jedan Interkontinentalni kup. S druge strane, Inter, predvođen Heleniom Herrerom, osvojio je tri Scudettija, dva europska kupa i dva Interkontinentalna kupa.
Ultrasi ove dvije ekipe su 1983. godine potpisali mirovni pakt, a solidarnost ovih navijačkih skupina najbolje je oslikala situacija iz 2013. godine kada je policija zabranila navijačima Milana da unesu svoje transparente na južnu tribinu (Curva Sud), a navijači Intera sukladno tome nisu donijeli svoje transparente na sjever (Curva Nord).
Sukob religijskih, kulturoloških i klasnih razlika predstavlja El Madrileño derbi, odnosno rivalstvo Real Madrida i Atletico Madrida. Za ekipu Atletica uglavnom navija južni dio Madrida koji je većinom protestantski, dok za Real Madrid navijaju uglavnom rimokatolici. Pored toga, pristalice Real Madrida su uglavnom desničarski orijentirani, a sam klub ima bliske odnose s onima na vlasti, predsjednik kluba Florentino Perez također je vlasnik ACS holdinga koji ima znatne koristi od državnih takmičenja u Španiji i inostranstvu. 50-ih godina prošlog stoljeća Francisco Franco je podržavao Real Madrid, zbog čega su im navijači Atletica često skandirali „Režimska ekipa, državna sramota“ („El equipo del gobierno, la vergüenza del país“).
Pristalice Atletico Madrida su orijentirani ka ljevici, uglavnom radnička klasa, a sam klub predstavlja osjećaj pobune (sentimiento de rebeldía) protiv Kraljevskog kluba.
1990-e i 2000-e godine bile su mračno vrijeme za madridski derbi. Atletico Madrid je zapao u veliku krizu, koja ga je odvela i u niži rang takmičenja, a niz od 23 utakmice bez pobjede protiv Real Madrida svakako nije imao pozitivan učinak na rivalstvo ova dva tima. Uprkos ogromnoj popularnosti koju je madridski derbi uživao, uskoro ga je zamijenio El Clasico, odnosno susret Real Madrida i Barcelone. El Clasico se počeo nazivati „derbijem“ i postao jedan od najpraćenijih susreta diljem svijeta, što zbog popularnosti timova, što zbog političke situacije u Španiji, ostavljajući El Madrileño u drugom planu. Međutim, zahvaljujući preokretu koji je napravio Diego Simeone, Atletico Madridu je vraćen stari sjaj. Madridski derbi možda nije popularan poput El Clasica, ali Atletico nije nimalo jednostavan protivnik za Real Madrid, a u svakoj utakmici se iščekuje posebna napetost i borba na terenu.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, možemo govoriti o tri najpoznatija derbija. Sarajevski derbi u kojem snage odmjeravaju Željezničar i Sarajevo, Večiti derbi ili Beogradski derbi naziv je za rivalitet dva srbijanska tima, Partizana i Crvene Zvezde te Vječni derbi što je naziv za utakmice između zagrebačkog Dinama i Hajduka iz Splita.
Ono po čemu je Sarajevski derbi specifičan jeste „psihološki rat“ kojim se navijači koriste tokom susreta ova dva tima. Manijaci bi, aludirajući na himnu Sarajeva “Mi smo divovi” ismijavali Horde zla uz gromoglasne uzvike „divovi, divovi“ kada bi Sarajevo gubilo. Tako isto su Horde zla ironično uzvikivale „Grbavica- baza bez poraza“, kada je Sarajevo pobijedilo Željezničar rezultatom 3:0 jer su Manijaci istim pokličem dočekivali početak utakmice derbija.
Suparništvo Rome i Lazia počelo je još 1927. godine kada je Lazio odbio udružiti se u konglomeratski klub od kojeg je nastala AS Roma. Derby Della Capitale predstavlja jednu vrstu teritorijalne borbe, a navijači Rome Lazio povezuju sa selom. Stoga, izraz burini ili “seljaci” često koriste navijači Rome da opisuju svoje suparnike. Prema tome, pobjeda u derbiju znači prevlast u glavnom gradu. Tenzije su povećane jer niti jedan klub nema posebno veliku bazu navijača izvan grada, a kako niti jedni niti drugi nisu postigli previše uspjeha u ligi, derbi postaje najvažnija utakmica sezone (prema dokumentarcu „Football Rivalries“).
Iako nije provedeno istraživanje koje bi utvrdilo da li je na derbijima podijeljeno više crvenih i žutih kartona u odnosu na regularne utakmice, uzimajući u obzir žar i motivaciju sa kojom fudbaleri i treneri ulaze u derbije te agresivniju igru na terenima, možemo primijetiti da je broj prekršaja zaista veći na derbi utakmicama. Ligaški okršaj Fenerbahcea i Galatasaraya 2002. godine rezultirao je sa četiri crvena kartona za igrače Galatasaraya. Galatasaray je ostao sa samo sedam igrača do kraja utakmice, a krajnji rezultat je bio 1:0 u korist Fenerbahcea. Pet godina kasnije, u sezoni 2007/08 ponovno su pokazana četiri crvena kartona u Kup i Ligaškoj utakmici ova dva tima, a 2012. godine fudbaleri Galate i Fenera bili su „nagrađeni“ sa dva crvena i četrnaest žutih kartona.
Derbi kao društveni identitet
Derbiji često pobuđuju veće interesovanje kod publike, nego ostale utakmice u sezoni. Razlozi tome su brojni, od napetije atmosfere i igre na terenu, preko marketinga, odnosno najave događaja koji ovim utakmicama posvećuju posebnu pažnju, do kulturoloških, religijskih ili političkih razlika koje se kriju u pozadini rivalskih timova. Postoji prirodni rivalitet između klubova koji dolaze iz istog grada, zbog čega se stalno nadmeću za „prevlast“ u svom gradu. Taj rivalitet se pojačava usljed ostalih faktora poput kulturoloških razlika, navijača i medija koji dodatno potpiruju suparništvo.
Privrženost gradskom klubu i posebna zainteresovanost za derbije može se objasniti teorijom društvenog identiteta. Teorija društvenog identiteta objašnjava sklonost pojedinaca da se „identificiraju s određenom grupom kako bi zadovoljili svoje potrebe za pozitivnim samopoštovanjem, pripadanjem, kontrolom i holističkim životom” (Ye, Zhu, Deng, & Mu, 2019., str. 159). Iako različite dobi, spolova, ekonomskog i društvenog statusa, navijači imaju jednu zajedničku nit, koja ih sve povezuje i čini ostale razlike manje vidljivima. Sherif opisuje „povećan osjećaj ‘mi-stva’ “ u grupama koje se mogu primijeniti na sport (str. 158). Razlike među navijačima su manje vidljive kada je riječ o nacionalnom sportu, međutim one igraju važnu ulogu kada je riječ o gradskim klubovima. Na osnovu vrijednosti koje gaji pojedinac stvara se povezanost sa klubom koji promoviše iste ili slične vrijednosti tako da se tokom utakmica razvija poseban osjećaj pripadnosti. Pripadnost zajednici citirana je kao „najznačajnija poveznica identifikacije navijača” (Sutton, McDonald, Milne i Cimperman, 1997., str. 18). Wann, Tucker i Schrader (1996.) su u svom istraživanju otkrili da su studenti rangirali svoje roditelje, uticaj prijatelja i vršnjaka te geografske razloge ispred uspjeha kao objašnjenje zašto su počeli pratiti svoj omiljeni klub.