Stadion Tušanj, simbol tuzlanske Slobode jedna je od bolnih tema kada je riječ o tuzlanskom sportu i infrastrukturi. Makete, planovi, najavljene realizacije velikih projekata traju još od 70-tih godina kada će se pojaviti prve makete novog stadiona Tušanj.
Od tada, do danas, skoro 50 godina kasnije nije se mnogo toga značajnog promjenilo, istina izgrađena je tek sjeverna tribina, pardon, nikad u konačnici službeno završena iako je gradnja počela 2009. godine, dakle prije punih 16 godina.
Istina, u međuvremenu je uz pomoć NS BiH postavljena nova i moderna zelena podloga i to je sve. Nažalost, Tušanj spada među najružnije i najneuslovnije stadione na prostoru bivše Jugoslavije.
Totalno ludilo – natkrivaju poluruševnu tribinu
Godinama se u Tuzli najavljivao početak izgradnje istočne tribine, kažu samo što nije, ispitivanja zemljišta, šipovi, nedostatak sredstava i šta sve ne, ali istok nikada nije započet.
I ako istok nije započet, onda je zapadna tribina u jednom katastrofalnom stanju, sa mokrim čvorovima iz prošlog vijeka, sa popucalim tribinama i stepenicama, neuslovnom ložom i prostorom za medije. Zapadna tribina– samo što se srušila nije.
I dok bi se u Tuzli trebali baviti strateškim projektom iznalaženjem sredstava, možda uz pomoć investitora ili slično, zamislite, nekome je palo na pamet da skrca novac na natkrivanje tribine koja se skoro urušila i koja je potpuno neuslovna. To je jasan pokazatelj šta u Tuzli misle o tuzlanskom sportu i njegovoj budućnosti. Prevedeno: To vam je što vam je, malo ćemo ušminkati, malo pokriti i nema više….
Dakle potpuno odsustvo bilo kakve strategije, entuzijazma, planiranja, kao što to npr. rade na kosovskoj Suvoj Reci, Prištini, Novom Pazaru, Beranama, Cetinju, Vinkovcima – gradovima manjim od Tuzle, koji grade moderne fudbalske stadione.
Model iz Bratislave bio bi idealno rješenje – ali da Tuzla ima vizionare
Ono što je posebno zanimljivo istaći kada je riječ o izgradnji stadiona Tušanj jesu i vrlo česte optužbe pojedinih građana Tuzle „kako se eto namjerno sve opstruira da bi se na tom području gradili stambeno-poslovni objekti“. Ovi često prozvani se brže bolje vade i peru kako o takvim pričama nema govora i da su sve samo insinuacije? A zašto da ne? To je kao nešto loše? Teško je razlučiti šta je gore, takva razmišljanja pojedinaca ili onih koiji se kao pravdaju.
Uzet ćemo za primjer Slovačku i nacionalni stadion u Bratislavi, jedan od najmodernijih evropskih stadiona srednjeg kapaciteta. Za razliku od razmišljanja u Tuzli pa i u BiH, Slovaci su sve odradili javno i transparentno.
Naime, grad Bratislava je promjenom regulacionog plana omogućio privatnim investitorima gradnju stambeno-poslovnih kompleksa u atraktivnom dijelu grada – bez ikakve naknade! Zauzvrat, privatni investitori sa izvođačima imali su zadatak da izgrade nacionalni stadion. Bratislava je u konačnici dobila moderan stadion uz odlične planirane stambene stambene komplekse. „Win-Win“ situacija što bi kazali Englezi.
Istina je da područje oko stadiona Tušanj veoma atraktivno kada se govori o potencijalnoj gradnji stambenih objekata, istina je i da je u Tuzli ogromna potražnja kada je u pitanju stanogradnja što je drastično povećalo cijene kvadrata, istina je i da je sve manje urbanog prostora na kome bi se potencijalno gradili novi stambeno-poslovni kompleksi.
Stoga, možda je upravo to šansa za Tuzlu i potpuno novi stadion Tušanj.
Sve smo izračunali – Tuzlaci imaju ozbiljnu šansu, ako je žele iskoristiti
Dobili smo fotografiju sa jedne od okolnih zgrada koja jasno pokazuje kompletno područje stadiona Tušanj. Osim pomoćnog terena i nezavršenog stadiona sa atletskom stazom, oko stadiona dominiraju mahom stari, sve više i neuslovni stambeni objekti, oronule dvospratnice, poluruševne kuće a područje iza sjeverne tribine počinje ličiti više na brazilske favele, nego na ugodan prostor za stanovanje na jednoj od atraktivnijih lokacija u gradu.
Trenutni izgled stadiona Tušanj i njegove okoline
Stoga smo uz pomoć google alata, izračunali kompletnu površinu navedenog područja računajući dvospratnice pored magistralne ceste, pomoćne terene, prostor stadiona ali i neuslovno naselje iza sjeverne tribine.
Kada bi u Gradu Tuzla npr. promjenom regulacinog plana omogućili privatnim investitorima prije svega eksproprijaciju zemljišta, odnosno otkup starih kuća i rušenje dotrajalih zgrada u zamjenu za nove stanove, takav bi potez od neurednog Tušnja potencijalno mogao stvoriti jedno od najatraktivnijih stambeno-poslovnih četvrti. Još kada bi na sve to prepisali „slovački model“ i omogućili gradnju bez bilo kakve naknade prema Gradu, Tuzla bi mogla dobiti i moderan stadion i to čak sa pomoćnim terenom.
Zato smo dobijene podatke o povšrini precizno unijeli u program umjetne inteligencije. Osim površinskih podataka tražili smo vizualizaciju prostora sa modernim stadionom kapaciteta od oko 10 000 sjedećih mjesta sa pomoćnim terenom. Osm toga, tražili smo i da potencijalno nove stambene zgrade izgledom budu u slične kao one u novogradnji u bližoj okolini naselja Slatina kako bi se i estetski uklopile u sam prostor.
Rezultait koji smo dobili uistinu su fascinirajući i prilično realni. U nastavku nekoliko potencijalnih rješenja koja podrazumijevaju promjenu regulacionog plana kompletnog prostora oko stadiona.
Tušanj bi dobio potpuno novo ruho, moderan stadion, pomoćni teren, manji park sa zelenom površinom, a stare i dotrajle zgrade zamjenili bi moderni stambeni kompleksi koji se savršeno uklapaju u prostor.
Bolje rušiti – nego nastaviti sa nečim što nema nikakav potencijal!
Treba biti realan i svjestan da živimo u vremenu kada se sve gleda kroz biznis, povrat na investiciju i potencijalni trošak. Zašto ovo pišemo? Svjesni smo da bi kod potencijalno ovakvog projekta bilo onih koji bi negodovali. Zašto se ruši stadion kada se potrošio novac za sjevernu tribinu? Zašto stadion od samo 10 000? Zašto stadion bez atletske staze? I vjerovatno stotinu drugih pitanja… Pa ćemo onako realno unaprijed odgoviriti na ista.
Očekivati da će se stadion Tušanj završiti i biti uslovan da dočeka reprezentaciju barem u narednih 10 godina, više ne mogu niti najveći optimisti. Jednostavno zato što nema interesa, nema plana, nema ideje i niko to od onih koju mogu, više ne želi. Osim toga, takav stadion koji je potpuno neisplativ koji neće donositi novac, nikome nije interesantan. Možda dodatno šminkanje sjevera te natkrivanje neuslovnog zapada – sve je što u Tuzli mogu očekivati kada je u pitanju trenutni stadion Tušanj.
Dok u Loznici, Leskovcu, Zaječaru, Osijeku grade moderne stadione, u Tuzli o tome i ne pomišljaju. Osim toga, ako se jedna sjeverna tribina gradi već 16 godina i koju je kao „novu“ već načeo zub vremena, onda je bolje ne „bacati novac“. Sve dalje bilo bi bespotrebno „bacanje novca u bunar“ a ni to se čak neće dogoditi. Pa ako se promašilo u projektu i ako su došla nova vremena, bolje priznati grešku i srušiti nego nastaviti praviti bespotrebnu štetu. Za izgradnju kompletnog stadiona Tušanj u ovom momentu neophodno je oko 20 miliona KM, a niti Grad, niti Kanton niti država očito nemaju neki interes za gradnju…
Nastaviti graditi stadion sa atletskom stazom, koji bi kao takav bio možda jedini novi stadion u Evropi, tek je potpuno suludo dok se gradovi okreću modernim fudbalskim stadionima. Daleko od toga da treba zapostaviti altetiku ali o potencijalnom rješenju tog problema, nešto ćemo kasnije u okviru ovog teksta.
Prosjek na tribinama kada igra Sloboda je oko 1000 gledalaca. U Tuzli se nekada sanjalo o stadionu kapaciteta od preko 20 000. Neko će reći da treba kada potencijalno dođe reprezentacija, a svjedoci smo i da se Bilino Polje u potpunosti napuni samo kada se igraju najbitnije utakmice.
Osim toga, prema postulatima moderne gradnje, sportska borilišta se ne grade da bi ponekad (jednom u nekoliko godina) bila puna, nego da bi bila ekonomski isplativa. Ako jedan Osijek ima stadion sa kapacitetom od 12 000, ako se u kiparskom Limasolu Liga prvaka igra na stadionu kapaciteta od 10 000, onda je sasvim jasno da Tuzli i Tuzlanskom kantonu nije potrebno ništa više od modernog stadiona upravo sa istim ili sličnim kapacitetom. Možda bi nešto slično kao u Leskovcu (povremeno nastupa reprezentacija Srbije) sa kapacitetom od 8000 bilo čak idealno i najisplativije, ali da ne pretjerujemo pa ćemo reći da je moderan stadion sa 10 000 sjedećih mjesta sasvim optimalno rješenje.
Stadion u Leskovcu kapaciteta 8000 – na kome reprezentacija Srbije povremeno igra svoje utakmice
Stadion u kiparskom Limmasolu kapaciteta 10 000 – na kome se ove godine igra Liga prvaka u fudbalu
Grad, Univerzitet, Kanton i Federacija – za zajednički projekat koji ima smisla!
Od jednog ovakvog projekta po „bratislavskom“ modelu svi bi imali koristi. Tuzla i Tuzlanski kanton konačno bi dobili moderan stadion, Grad ne bi morao razmišljati o pronalaženju novca za gradnju jer bi gro posla na sebe preuzeli potencijalni investitori koji bi jedva dočekali priliku.
Ne treba zaboraviti da Tuzla ima još jedan stadion i okolinu idealnu za novi sa atletskom stazom i tribinom. Naime, na prostoru Kampusa tuzlanskog Univerziteta postoji fudbalski stadion sa itekako dovoljno prostora da se na istom izgradi novi stadion sa atletskom stazom, novom tribinom pa čak i pomoćnim terenima.
Osim toga, to dolazi u momentu kada je Univerzitet, odnosno Vlada TK započela ozbiljne aktivnosti na izgradnji modernog studentskog kampusa, pa niko ne bi imao ništa protiv novog stadiona kojim bi zajednički upravljali Univerzitet i Grad Tuzla. Nešto slično poput Kamberovića stadiona u Zenici. Grad Zenica je svoje infratrukturne probleme riješila prije više od 15 godina, izgradili su moderan atletski stadion, najmoderniju sportsku dvoranu u BiH a sada završavaju i Olimpijski bazen pa su po sportskoj infratrukturi svjetlosnim miljama udaljeni od Tuzle, koja je veći grad, ima veći budžet i centar je privredno najrazvijenijeg kantona u BiH.
Višenamjenski stadion na Kamberovića Polju u Zenici
No, vratimo se na Tuzlu i TK. Ako bi ovim načinom planiranja Grad Tuzla i Vlada TK bili rasterećeni ulaganja u stadion Tušanj, onda je idealna opcija da se zajednički posvete izgradnji stadiona u sklopu Univerzitetskog kampusa koji bi npr. mogao biti Slobodin dom dok se ne izgradi novi stadion Tušanj. A takav stadion, u okviru zajedničkog ulaganja koštao bi ih daleko manje nego Tušanj.
Naravno, i ovo bi otvorilo masu drugih pitanja. Jedno od glavnih je ono kako za isti sto dovesti predstavnike Grada i Kantona. Ne kažemo da neformalno do sada nisu sjeli, ali vrlo često je to bio sudar dvije potpuno različite političke frakcije. Jer zaboga, ko će onda pokupiti poene kod glasačkog tijela? Kako obuzdati ego, lične i stranačke interese i sve to ostaviti po strani zarad zajedničkog projekta od javnog interesa. Do sada smo rijetko svjedočili takvim situacijama pa bi to bila jedna od glavnih prepreka koju bi morali savladati.
Ne sumnjamo i da bi bilo onih koji bi postavljali pitanje zašto da Grad finansira ili učestvuje u projektu koji je u nadležnosti Kantona. To su vam najčeće oni koji se bave formom a zanemaruju suštinu, a suština je npr. da Tuzla ekonomski itekako zavisi od broja studenata koji žive i studiraju u tom gradu. Takve ne brine činjenica da se broj studenata u Tuzli tokom protekle decenije smanjio za čak 75%, pa je od nekada upisanih skoro 6000 po godini, sada taj broj tek oko 1500. No, da i mi ne idemo daleko od suštine ovog teksta, ovdje ćemo se zaustaviti kada govorimo o onih „hiljadu zašto i hiljadu zato“.
Gdje i kako natjerati Vladu FBiH da podrži ovakav projekat.
Ako bi zaista bilo zajedničkog interesa Grada i Kantona, vjerovatno da bi u takvom projektu izgradnje potpuno novog stadiona Tušanj ipak bila potrebna određena finansijska sredstva, jer je možda nerealno očekivati da potencijalni investitori i pored besplatnog zemljišta, oslobođeni taksi u cijelosti imaju zatvorenu finansijsku konstruciju – kada je u pitanju izgradnja samog stadiona.
U tom slučaju i Grad i Kanton bi zajednički trebali zahtjevati pomoć od Vlade FBiH. Tuzlanski kanton nema niti kilometra brzih cesta niti auto puta. Tuzla niti Tuzlanski kanton u proteklim decenijama nisu imali sportski kolektiv koji je snažno podržala federalna Vlada (drugi jesu). Tuzla i TK nisu imali niti sportski infrastrukturni projekat koji je podržala federalna Vlada (drugi itekako jesu). Tuzla i Tuzlanski kanton itekako imaju bitne ljude i daju najveći broj glasova, a bogme i ministara i ključnih ljudi na federalnom nivou. Šta se od toga u protekle dvije decenije vratilo građanima Tuzle i Tuzlanskog kantona?
Možda će za nekoga ovo izgledati kao nedostižan san i nešto potpuno nerealno dok Zenica potpisuje ugovor o nacionalnom stadionu, ima modernnu sportsku dvoranu, moderan atletski stadion i gradi Olimpijski bazen.
Najgore od svega je to što ovakav projekat uopće nije nerealan i neizvodiv i što se zaista može kad se hoće. Ali ostaje ključno pitanje, ima li onih koji hoće? Znamo da mogu ali vrlo često ne žele, a opet te koje ne žele ili pak ne znaju, najčeće biraju oni koji bi voljeli, koji sanjaju ovakve projekte, a ni sami ne vjeruju da je moguće. Ali opet biraju i birat će…
(Mirza Kusturica/Sportske.ba)
