Jučer je u manjem bh. entitetu obilježen deveti januar, neustavni praznik koji označava početak agresije na Bosnu i Hercegovinu, te genocida koji je počinjen.
Brojni sportisti su se jučer oglasili na svojim društvenim mrežama sramnim čestitanjem tog ‘praznika’, pa se dolazi do pitanja: Je li to naša realnost, ili imamo toliko zatrovanu omladinu, koja nacionalizmom truje cijelokpuno društvo.
Već nekoliko godina je u žiži javnosti fudbaler Ognjen Vranješ, koji zbog svojih stavova, i pomalo bezobraznog pristupa svakim danom uzburka bh. javnost, koja je veoma podijeljena u vezi Ognjena. Novi selektor je došao, legenda bh. fudbala Duško Bajveić, i prema prvim naznakama on želi vratiti Ognjena u reprezentaciju. Ne bi to bio nikakav problem ukoliko bi bivši bh. reprezentativac bio spreman na normalan rad, zalaganje, a prije svega bio dužan jedno veliko izvinjenje cjelokupnoj Bosni i Hercegovini.
Ipak, Vranješ se u medijima oglasio stavom kako treba Savez da se njemu izvine, te da će onda razmisliti o povratku u reprezentaciju. Ovim potezom su za njega vrata bh. reprezentacije vjerovatno zauvijek zatovrena.
Jučer se tako oglasila i bh. reprezentativka u košarci, 23-godišnja Anđela Delić, koja je na svom Instagram profilu objavila čestitku povodom devetog januara.
Zbog čega ovako bh. sportisti privlače svoju pažnju, možda zbog zatrovanih ideala ili kućnog odgoja, ali je sigurno da ovakvi statusi im neće pomoći u razvoju sportske karijere.
Možda najbolniji primjer jučer, je bio onaj mladog 15-godišnjeg pionira Željezničara, Đorđa Golijanina, koji je očigledno žrtva propagandne mašinerije, koja već treću deceniju stvara mit o etničkoj ugroženosti Srba u BiH. Dijete od 15 godina, koje gradi svoju sportsku budućnost, se zamara devetim januarom, a ni sam ne zna šta on ustvari znači.
Uveliko se rodio poslje rata, nije mogao da zna šta se dešavalo, ali nije on kriv. Krivo je društvo, njegovo bliže i šire okruženje, koje ga je tome naučilo.
Tako je isto i u slučaju Vranješa i Delićke, nisu oni krivi, krivo je nezdravo okruženje i razmišljanje u kojem su odrasli.